Australska je sansa da se udruzi s Hrvatskom

Napisao i snimio: Mate BASIC

MELBOURNE - Dr. RADOVAN FUCHS, pomocnik ministra Dragana Primorca u Ministarstvu za znanost, obrazovanje i sport RH, tamo zaduzen za medunarodne odnose, boravio je u Australiji od 7. do 12. studenoga na poziv Hrvatskih studija Sveucilista Macquarie, usput se baveci diplomatskim pitanjima, ali i sudjelujuci na Konvenciji HDZ-a...

U subotu 10. studenoga, "Hrvatski vjesnik' razgovarao je s njime dok se u velikoj dvorani Katolickoga centra Svetoga Marka u Fawkneru, gdje inace stoluje australski katolicki svecenik hrvatskoga podrijetla vlc. Velimir Maglica, odrzavala spomenuta konvencija HDZ-a...

- Ja sam u Australiji u ovoj prigodi dosao na poziv Luke Budaka, ravnatelja Hrvatskih studija na Sveucilistu Macquarie, jer nase ministarstvo te studije podrzava i njeguje, buduci da je jedna od temeljnih postavki nasega Ministarstva podrzavanje hrvatskoga jezika, knjizevnosti i kulture u svijetu, a poglavito u zemljama u kojima imamo veliku dijasporu, kao sto su Australija, Kanada, Juzna i Sjeverna Amerika, da ne govorimo o europskim zemljama gdje postoji veliki broj nasih ljudi koji tamo zive i rade.

Kad je rijec o europskim zemljmama, Ministarstvo znanosti organizira nastavu na nacin da im saljemo svoje ucitelje-nastavnike, odnosno, to se zove 'konzularnim tipom nastave', jer te zemlje prihvacaju ucitelje koje im mi saljemo a oni ih prihvacaju kao ucitelje u tzv. dopunskim skolama.

U Australiji, Kanadi i Americi na djelu je tzv. 'integrirani tip nastave' gdje, u skladu sa zakonodavstvom tih zemalja, hrvatska djeca doista imaju pravo na ucenje svojih jezika, ali oni sami zaposljavaju svoje ucitelje, pa prema tome, mi nemamo nikakva uvida u to koga i kako neka od tih doticnih zemalja zaposljava da bi ucili djecu hrvatskom jeziku i kulturi.

Naravno, mi nastojimo i jednomu i drugomu slucaju maksimalno pomoci.

Oni ucitelji koje je u inozemstvo poslalo Ministarstvo, oni nastavu odraduju na temelju programa propisana nasim pravilima, dok se u ovim prekomorskim zemljama nastava odvija onako kako to pojedini ucitelji odrede. Mi njima niti mozemo diktirati, niti ih mozemo obvezivati da sudjeluju i da se pridrzavaju nastavnoga plana i programa koji je odobren u Hrvatskoj.

Svakako, mi nastojimo pomoci: saljemo udzbenike, organiziramo seminare, bilo u Hrvatskoj, bilo izvan nje, pa smo tako i prije nekoliko godina bili poslali strucnjake koji su razgovarali s ovdasnjim hrvatskim uciteljima...

Ako je pak rijec o Hrvatskim studijima na Macquariju, onda valja reci da je rijec bila o ideji da se na nekoliko strateskih mjesta u svijetu gdje zivi nase velika dijaspora oforme takvi centri, pa su onda nastali studiji u Waterloou u Kanadi, pa na Macquarie u Sydneyu, a ambicija Ministarstva jest da se slican studij stvori i u Juznoj Americi, gdje je vec prosle godine na Sveucilistu u Buenos Airesu otvorena Katedra hrvatskog jezika...

- Vase ministarstvo svake godine za Macquarie uplacuje iznos, ako sam u pravu, od 96.000 dolara za odrzavanje hrvatskih studija na Macquarieu...

- Tocno, ali Ministarstvo svake godine - tijekom posljednjih cetiri godine - uplacuje i dodatne donacije, koje su iznosile oko 60.000 dolara povrh spomenute svote koja se uplacuje na ime ugovora. Dakle, rijec je o vecemu iznosu kojega Hrvatska upolacuje nego sto je potpisano ugovorom...

- A sada se dr. Boris Skvorc vratio u Hrvatsku. Sto sada, kada je mr. Luka Budak ostao gotovo sam?

- Pri Sveuclistu u Splitu je formiran centar za hrvatske studije u svijetu, a dr. Boris Skvorc tamo ce raditi na pojedinim projektima koji ce takoder - po projektnoj bazi - biti financiran od strane nasega ministarstva. Nasa ambicija je, naime, da se stvori mreza iseljenickoih hrvatskih studfija koja ce biti uvezana sa hrvatskom sveucilisnom mrezom. Tu razmisljamo i o izdavanju strucne publikacije, itd...

Dr. Skvorca, koji ce ipak zadrzati dio svojih obveza na Macquarieu, mozda bi uskoro u Sydneyu mogla zamijeniti i jedna obrazovana mlada osoba, ali o tome je jos prerano govoriti, kao sto razmisljamo i o tome da godisnje posaljemo profesore iz Hrvatske na Macquarie...

- Kad vec o tome razgovaramo, jesu li priznati statusi diplomanata sa stranih sveucilista, u ovom slucaju australskih. Naime, hoce li status diplomanta sa australskoga sveucilista tipa Macquarie u Hrvatskoj biti priznata na jednakoj razini?

- To je bilo nekada. Danas se primjenjuje standardizirana procedura koja je priznata unutar Europske Unije, a prema tome u Hrvatskoj se priznaje svaka diploma, zavisna od statusa zavrsene skole...

- Dobro, ali promijenimo malo temu. Buduci da vi ipak dolazite u svojstvu pomocnika ministra znanosti, obrazovanja i sporta, jeste li obavili ikakve tzv. bilaterlane razgovore s Australcima, s njihovim drzavnim sluzbenicima?

- Ne, nije to ni bila svrha mojega dolaska. Svrha mojega dolaska odnosila se na razgovore o tome sto mi mozemo uciniti po pitanju obrazovanja medu Hrvatima. Pretpostavljam da u ovom trenutku dolaze kontejneri s knijigama, s udzbencima. Poslali smo ih na adresu Veleposlanstva RH u Canberri, a ono ce ih dalje distribuirati po hrvatskim skolama... Razgovarao sam, izmedu ostaloga, i s nekim uciteljima hrvatskoga jezika iz subotnjih skola u Sydneyu. Oni su imali neke dodatne zahtjeve, pa sam im kazao da sve sto zele napisu, upute zahtjev u Ministarstvo, a mi cemo odmah uciniti sve sto je u nasoj mogucnosti... Naravno, to se odnosi i na sve druge ucitelje u Australiji...

Ovdje svakako treba naglasiti da Hrvatska ima potpisan jedan ugovor o obrazovanju i znanosti jedino sa Zapadnom Australijom. No, desetljecima Hrvatska Australiji nije bila zanimljiva...

- I obrnuto...

- Da, ali dobivanjem statusa suverene drzave, posebno sa statusom clanice Europske Unije, sto cemo brzo postati, nadam se, mi postajemo sve zanimljiviji drzavama poput Australije, poglavito u smislu ako oni budu suradivali s nama da ce to znaciti da suraduju i s Europom.

Drugim rijecima, Europska Unija moze financirati istrazivacke projekte vrijedne na desetke milijaddi dolara, a u njima ce sudjelovati i Hrvatska. Australska je sansa da se udruzi s Hrvatskom u takvim projektima koji se budu financirali iz Bruxellesa...

- Moze li obrnuto, naime, da se Hrvatska zakaci za Australiju?

- Ne moze, jer Australija ne sudjeluje u spomenutim europskim i svjetskim projektima...

- Prosloga je tjedna Europska Komisija u svojemu izvjescu dala posebno priznanje Hrvatskoj. Kako je proslo vase ministarstvo?

- Ja sam na to posebno ponosan. Poglavlje 25 (istrazivanje) i poglavlje 26 (znanost i obrazovanje) bili su posebno istaknuti. Tu smo mi bili najbolji. To konkretno zanci da Hrvatska najnormalnije sudjeluje u svim europskim projektima, od Bolonjskoga procesa, preko potvrdivanja diploma, prelazaka hrvatskih studenata s nasih sveucilista na bilo koje drugo, sudjelovanja u svim obrazovnim projektima EU...

- Oprostite sto Vas prekidam, ali kad smo vec kod obrazovanja, nedavno se, na samomu pocetku predizborne kampanje, predsjednik SDP-a Zoran Milanovic zalozio protiv vjeronaucne nastave u skolama...

- Kakve to veze ima sa mnom?

- Nema veze s Vama, no to pitanje spada u podrucje vasega ministarstva...

-Da, to spada u podrucje nasega ministarstva, i mi kazemo da se vjeronaucna nastava temelji na ugovoru kojega je drzava Hrvatsa sklopila s Vatikanom. Naravno, vjeronauk je izborni predmet, sto znaci da ga ne mora slusati svatko, nego samo oni koji to zele. Oni koji to ne zele, mogu izabrati nesto drugo, recimo predmet koji se zove filozofija religije, itd...

- Dakle, vjeronauk se u skolama nece ukinuti?

- Dokle HDZ bude na vlasti nece se ukinuti vjeronauk u skolama.

- Kad govorimo o HDZ-u, vi ste pomocnik Draganu Primorcu, a on je nositelj izborne liste u 11. izbornoj jedinici, koja se odnosi na dijasporu, dakle na sve Hrvate i hrvatske gradane izvan granica RH, ukljucujuci i BiH. Dok mi sjedimo ovdje, u drugoj prostoriji odrzava se konvencija HDZ-a, kojoj cete se vi uskoro prikljuciti, a sve je usmjereno prema izborima u Hrvatskoj. No, na proslim izborima u Australiji je glasovalo svega nekih 2900 biraca. Pa, kad bi svi u Australiji glasovali za HDZ, to ne bi bilo niti trecina glasova potrebnih za jedno zastupnicko mjesto, zar ne?

- Ja mislim kako ce osvjescivanjem osoba koje zive u Australiji, Kanadi, Americi, dakle u prekomorskim zemljama, doci do promjene. Kad vi kazete da je 3000 glasova premalo, ja vam kazem da je i 500 glasova puno u ttenutku kad tih 500 glasova nedostaje da bi se osvojilo jos jedno zastupnicko mjesto, a koje moze prevagnuti o tome tko ce formirati Vladu...

- Koliko dijaspora mze imati zastupnika u Hrvatskom Saboru?

- Teoretski, moze ih biti koliko god pomislite. No, u posljednjem sazivu Sabora bilo ih je svega cetiri, a sada ce ih biti onoliko koliko osoba u dijaspori izade na biralista i koliko ih izaberu. Mi se nadamo da ce ih biti makar sedmero, a mozda i vise. Dakle, sto vise ljudi mizade na biralista, bit ce bolje.

Vjerujemo da ce, izmedu ostaloga, i lik ministra Dragana Primorca, koji je nositelj 11. izborne liste, pridonijeti uspjehu. On je sam dosao iz dijaspore, vratio se iz Amerike, mlad je, najuspjesniji je i najpopularniji ministar, covjek koji je uspostavio sustav identifikacije zrtava iz masovnih grobnica, po cemu je Hrvatska postala jedna od vodecih zemalja u svijetu, pa danas skolujemo i strane strucnjake...

Ministar Primorac je uz to napravio znacajne promjene u obrazovnom sustavu, prakticki nas spojio s europskim sustavom, uveo i obvezno skolovanje u srednjoj skoli, dakle, do 12 razreda, sto ce i nas u svijetu predstavljati boljima, itd.

Sve se to uklapa u program premijera Sanadera pod sloganom: "Pretvorimo Hrvatsku u drzavu znanja"...