Napisao i snimio: Mate BASIC
MELBOURNE - U srijedu 24. listopada 2007., u prostorijama Ministarstva prometa u australskoj saveznoj drzavi Victoria, u organizaciji Odjela za infrastrukturne poslove, u nazocnosti desetak predstavnika australskih zainteresiranih strana, te u nazocnosti savjetnika za gospodarstvo pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske koji je doputovao iz Canberre prof. Zeljka Ivankovica, clan Uprave i direktor prodaje i servisa u Drustvu "Koncar - elektricna vozila" (KEV) koje djeluje u sastavu koncerna "Koncar Elektroindustrija" dipl. ing. strojarstva Tomica Kolman predstavio je "Koncareve" proizvode viktorijskoj Vladi.
Prethodili su tome visemjesecni (i visegodisnji) razgovori, dogovori, pa i lobiranje, kako bi do ove prezentacije uopce doslo, a sve u kontekstu dviju vaznih cinjenica: jedna govori o tome da je infrastrukturno-prometni sustav Melbournea (a prema tome, i cijele drzave Victorije) kako dijelom zastario (prigradski vlacni promet u Melbourneu), tako se drugim dijelom suocio s problemima modernizacije i odrzavanja (tramvajski promet), posebno u svjetlu namjeravanoga sirenja ove metropole; a druga, da se na svjetskom trzistu, "Koncar" pojavio kao izrazito konkurentan proizvodac ovakvih sredstava i usluga...
Razgovor s Tomicom Kolmanom, koji nas je upoznao i s njemackim "Koncarevim" partnerima koji posluju na globalnoj razini (od Europe, preko Juzne Koreje, do Novoga Zelanda), vodili smo u dva navrata uoci samoga sastanka u Ministarstvu javnoga prijevoza Victorije, svaki put iznenadeni kolicinom tehnickih podataka kojima raspolaze 'napamet', ili pak o opservacijama u odnosu na trziste koje je "Koncaru" zanimljivo...
Prema raspolozivim podacima, samo predstavljanje "Koncara" rezultiralo je zakljuckom da australski predstavnici uskoro namjeravaju posjetiti Hrvatsku (i BiH), kako bi se uzivo mogli uvjeriti u razvojno-proizvodne mogucnosti "Koncara", ali i vidjeti kako tramvaji, vlakovi, lokomotive i ostali "Koncarevi" proizvodi i usluge izgledaju 'u praksi'...
S obzirom na cinjenicu da je rijec o prvoj "Koncarevoj" prekomorskoj prezentaciji, Kolman je nekoliko dana proveo razgledavajuci i proucavajuci prometni (tramvajski i elektrovlacni) sustav ovoga cetveromilijunskoga grada koji se namjerava i siriti - za sto su milijunska dolarska sredstva iz drzavnoga i saveznoga proracuna vec odobrena - nastojeci uvidjeti kako bi se proizvodi i usluge njegove tvrtke mogli u sve to uklopiti, cak vodeci obzira i o drukcijim klimatskim, prometnim, zakonskim, energetskim, pa i kulturoloskim uvjetima...
Tijekom prezentacije u Ministarstvu prometa, iako je ultramoderni niskopodni klimatizirani i kompjutorizirani hrvatski tramvaj tipa TMK 2200 bio u sredistu pozornosti, Tomica Kolman predstavio je nazocnima i ostale mogucnosti kojima "Koncar" raspolaze...
Tramvaj TMK 2200 sa svojih gotovo 200 primjeraka na zagrebackim ulicama trebao bi brzo u glavnom gradu Hrvatske zamijeniti sve stare tramvaje, pojavljuje se na ulicama Sarajeva, te bi trebao nastupiti i na ulicama drugih gradova u jugoistocnoj Europi, s namjerom sirenja na europski Zapad. No, kako bi se on uklopio u Melbourne gdje su znacajna sredstva tijekom posljednjega desetljeca ulozena u francuski "Alston" (tipa "Citadis") i u njemacki "Siemens"? - pitali smo.
- Da se razumijemo - kazao nam je dipl. ing. Kolman - mi se ovdje nalazimo tek zbog prezentacije, dakle, samo kako bismo pokazali sto mozemo proizvesti. U nekoj dalekoj projekciji, kada bi doslo do realizacije, pretpostavljam da bi trebalo razmisljati i o pokretanju tvornickoga pogona za sklapanje tramvajskih vozila, o obuci osoba koje na njima rade, o odrzavanju, itd.
Dakle, kad govorimo o odrzavanju, koliko sam ja razumio, Alstonov tramvaj tipa "Citadis" koji prometuje u sredistu Melbournea odrzavaju sami australski korisnici, za razliku od "Siemensovih" tramvaja koje odrzavaju "Siemensovi" strucnjaci, na ugovor. Rijec je, dakle, o dvostrukom pristupu, a oba financiraju Australci. No, i za jedan i za drugi pristup moraju se osigurati obrazovane osobe. Znaci, to mogu raditi Australci, Kinezi, bilo tko, pod uvjetom da su obuceni za taj posao. No, to nije jednostavno... U nasem slucaju, nezgodu bi predstavljala udaljenost, posebno s obzirom da mi ne raspolazemo s takvom kolicinom novca s kakvom raspolazu velike tvrtke poput "Siemensa"....
Mislite na ono sto se govori, naime, kako je "Siemens", videci da njegovi tramvaji imaju problema u Melbourneu, kazao kako je u stanju sve svoje tramvaje povuci u Njemacku, preraditi ih, i vratiti ih ponovo natrag? U tom slucaju, lakse i bolje bi bilo pristati na "Koncareve" tramvaje. Biste li ih vi u tom slucaju dostavljali prekooceanskim brodovima, ili...
- Ne znam puno o "Siemensu", iako sam nacuno. No, mi takvo sto, odnosno, to takvo sto predlaze "Siemens" u ovom slucaju, mi zasigurno ne bismo mogli uciniti...
Australski Commonwealth, iako se naziva federacijom, djeluje na konfederalnom nacelu, pa je tako poznato da je Victorija vec odlucila, odnosno, vec izdvojila vlastita novcana sredstva iz proracuna za poboljsanje svojega prometnoga sustava, prvenstveno vlacnoga i tramvajskoga, a sto se opet uglavnom odnosi na Melbourne. Sto bi to moglo znaciti za vas - ako biste sklopili sporazum - biste li gotove tramvaje dovozili u Australiju, ili biste ih dovozili u dijelovima pa ih sklapali, ili biste ovdje otvorili tvornicu, ili nesto cetvrto?
- Ne mogu vam na to precizno odgovoriti. Tu bi tek trebalo razmotriti zahtijeva li se da lokalna industrija bude ukljucena u proizvodnju, moze li se ovdje osnovati nasa firma, itd. Ako sam ja dobro razumio, "Siemens" ovdje dovozi kompletne tramvaje (brodom), ali oba su nacina dobra. U svakom slucaju, to bi trebalo procijeniti u dogovoru s australskim partnerom, no ono sto je u nasem slucaju sigurno jest - tramvaj bi trebalo dostaviti u komponentnim dijelovima, a ne u komadu. Znate, poslije dostave, takoder bi svaku komponentu, svaki komad, ponovo trebalo ispitati, provjeriti, pa onda ici na sastavljanje, itd...
Potom se postavlja pitanje: bismo li to dostavljali u vise rastavljenom stanju ili drukcije...
Bilo kako bilo, koliko sam ja razumio, victorijska Vlada u ovom trenutku zeli poboljsati svoj prometni sustav u Melbourneu, te zbog toga zeli saznati sto se sve u svijetu nudi.
Kada oni sve to vide, napravit ce pozivni natjecaj i pozvati firme koje se bave ovim poslom, da se natjecu. E, tek tada, pocinje glavna prica...
- Vi znate reci da je "tramvaj skupa igracka", buduci da nije samo skupa njegova proizvodnja, vec je jos skuplje njegovo odrzavanje na rok od 30 godina....
- Cijenu jednoga tramvaja nije tek tako lako izreci. No, njegova proizvodnja i prodajna cijena samo je jedan dio... Naime, svaki tramvaj u svakom gradu ima svoje posebnosti: kada vi, kao proizvodac prodete kroz "specifikaciju" sto svaki narucitelj zeli, tek onda odlucujete o tome sto cete proizvesti, a potom i to koliko ce sto kostati. Primjerice, ako Melbourne ne zeli grijanje, mi moramo izbaciti cijeli niz uredaja koji zagrijavaju tramvaje, a takvo sto bitno ce utjecati na cijenu cijeloga tramvaja...
Dobro, ali kazite vi meni, koliko kosta jedan od vasih ultramodernih niskopodnih kompjutoriziranih klimatiziranih tramvaja?
- Tri do pet milijuna eura...
To je, znaci, najmanje pet milijuna australskih dolara, pa na vise, a onda bismo to trebali pomnoziti s kojih stotinjak tramvaja koliko bi Melbourneu trebalo... Koliko bi onda Hrvatska mogla zaraditi na samo stotinu tramvaja, koliko je Melbourneu najmanje potrebno, da ne spominjemo strucnjake, odrzavanje na 30 godina, prodaju ostalih izuma, itd?
- Pokusajte vi sami izracunati... Medutim, "Koncar" je 'brand' sam po sebi. On jest hrvatski, ali zarada je "Koncareva". Znaci, mi prvo zaradujemo za sebe, a putem nas, zaradit ce i Hrvatska...
___________________________________________________
STO HRVATSKA MOZE: NA TEMELJU CEGA SE 'KONCAR' PREDSTAVIO U AUSTRALIJI?
Melbourneu ne trebaju samo tramvaji, vec i vlakovi, lokomotive, kompjutorski uredaji...
Kako nam je kazao Tomica Kolman, dipl. ing. strojarstva, clan Uprave i direktor prodaje i servisa u Drustvu "Koncar - elektricna vozila" (KEV) koje djeluje u sastavu koncerna "Koncar Elektroindustrija", te kako se to opsirnije opisuje na web-stranici tvrtke, formula "Koncareva" razvitka sastoji se od stalnog poboljsavanja proizvoda i tehnoloskih rjesenja kao i ulaganja u razvoj novih. Naime, tamo se trenutno razvija nova generacija putnickih tracnickih (sinskih) vozila (Light Rail Vehicles), dok je niskopodni tramvaj za grad Zagreb u eksploataciji od 2005. godine.
Osim razvoja niskopodnih i klasicnih (visokopodnih) tramvaja, provode se intenzivne aktivnosti na modernizaciji i tiristorizaciji diodnog tipa lokomotiva te na projektu gradsko-prigradskog i regionalnog elektromotornog vlaka.
Da bi se tom poslu uopce moglo pristupiti, bilo je nuzno postici medunarodne dozvole, sto je "Koncar" i ostvario, te posjeduje i Certifikat za popravak i rekonstrukciju elektricnih lokomotiva i elektromotornih vlakova, i Certifikat o postivanju pravila ISO 9001 sustava kvalitete u proizvodnji, montazi, odrzavanju i popravku elektricnih vozila i njihovih komponenti. Uz to, "Koncar" je do sada dobio i vrijedne nagrade, kao sto su nagrada INOVA-e 1997. u Zagrebu, za projekt tiristorizacije elektricnih lokomotiva, te Zlatna medalja (Medaille d'Or), osvojena 1997. u Bruxellesu, za projekt tiristorizacije elektricnih lokomotiva.
Sa svim tim poslovima i projektima, "Koncar" danas svoje poslovanje siri na me�unarodnom trzistu, sve uspjesnije sudjelujuci na izvandomovinskim (europskim) izlozbama i sajmovima, poslovno suradujuci s europskim firmama (zbog cega su na prezentaciji u Melbourneu s Tomicom Kolmanom sudjelovali i predstavnici njemacke partnerske tvrtke "Henschel Antriebstechnik", koji su prije toga boravili u Koreji, a potom otputovali na Novi Zeland po poslovnim zadacima), a proizvodi KEV-a vec su u povecem obujmu, osim u Hrvatskoj, plasirani na trzista Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunjske i Turske.
Navedimo ovdje kao posebnu zanimljivost i cinjenicu da je KEV jedan niskopodni tramvaj uputio i u Helsinki u Finskoj, i to namjerno usred tamosnjih teskih zimskih uvjeta, ne bi li se ustanovile njegove kvalitete, a nakon cega bi se moglo poceti ozbiljno razgovarati i o plasmanu na to trziste, odnosno o proboju u Zapadnu Europu. Ucinjeno je to u skladu s politikom da se probne voznje najcesce provode na elektricnim prugama narucitelja.
Inace, sam "Koncar", kao negdasnji tvornicki gigant, u svijetu najpoznatiji po proizvodnji elektricnih generatora za hidroelektrane i termoelektrane, organiziran je kao koncern kojega danas cini krovno drustvo (Koncar Elektroindustrija d.d.), drustva kceri te jedno pridruzeno drustvo, podijeljeni u poslovna podrucja: Energetika i transport, Industrija i trgovina, Infrastruktura te Pridruzena drustva.
U ovom slucaju, sam "Koncar - elektricna vozila" d.d. (KEV) sastavni je dio skupine Energetika i transport, a sastoji se od drustva organiziranih za proizvodnju elektricnih vucnih vozila, pratece opreme, zeljeznickih sustava i infrastrukture. KEV je, dakle, danas organiziran kao samostalna kompanija za razvoj projekata zeljeznickih i tramvajskih vozila.
Takoder, ukljucen je u projekte razvoja u suradnji s drugim drustvima koncerna "Koncar", u transfer 'know-how' tehnologija, te sudjeluje u projektima razvoja s kompanijama i ustanovama izvan "Koncara", kako u Hrvatskoj, tako i u Europi.
Osnovna djelatnost "Koncar - elektricnih vozila" je razvoj, proizvodnja, modernizacija i nadogradnja elektricnih vozila i opreme za elektricnu vucu. "Koncarevi" strucnjaci krenuli su 1970-ih s proizvodnjom novih elektricnih lokomotiva te su pocetkom 1980-ih razvili tiristoriziranu elektricnu lokomotivu. To je postignuce stavilo "Koncar" me�u prve proizvodace takvih lokomotiva u svijetu, pa i danas "Koncar" nastavlja u tom smjeru razvojem i modernizacijom brojnih zeljeznickih vozila.
Drustvo "Koncar - elektricna vozila" d.d. (KEV) osnovano je 1970. godine pod imenom "Koncar - elektricne lokomotive" d.d. Zbog prosirenja djelatnosti i proizvodnog programa, u 2005. godini Drustvo "Koncar - elektricne lokomotive" d.d. (KEL) promijenilo je ime u "Koncar - elektricna vozila" d.d. (KEV) te je krenula serijska proizvodnja novog niskopodnog tramvaja za grad Zagreb, kao nastavak projekta iz 1990-ih godina kada je Drustvo pod tadasnjim nazivom "Koncar - elektricne lokomotive" d.d. zapocelo s proizvodnjom tramvajskih vozila.
Do danas je vise od 350 novih lokomotiva i 250 zeljeznickih vozila izaslo iz "Koncarevih" proizvodnih pogona. Uz to, znacajan broj vozila je moderniziran upotrebom dijelova i opreme proizvedene u "Koncaru". Samo KEV-ova tvornica zaposljava oko 300 ljudi od kojih je veliki broj visokokvalificiranih strucnjaka s dugim iskustvom na podrucju razvoja kompleksnih proizvoda. Gotovo polovica osoblja radi na podrucju razvoja novih i postojecih proizvoda.
KEV, dakle, ima 35 godina dugu tradiciju temeljenu na vise od 30 projekata u podrucju proizvodnje i rekonstrukcije zeljeznickih vozila. Trenutno je u tijeku nekoliko projekata: Zeljeznice Srbije (38 vozila), Zeljeznice Federacije BiH (14 vozila), i ZET Zagreb (70 + 70 vozila). Takoder, u tijeku je i 'joint-venture program' s Bugarskim Drzavnim Zeljeznicama, koji se odnosi na modernizaciju flote lokomotiva.
Nakon isporuke prvih 70 niskopodnih tramvaja Konzorcij pod nazivom "Crotram" (kojega pak sacinjavaju KEV i Tvornica zeljeznickih vagona "Gredelj") sukcesivno isporucuje poduzecu "Zagrebacki elektricni tramvaji" (ZET) dodatnih 70 tramvaja i to dinamikom od tri tramvaja mjesecno.
Odvija se to po ugovoru potpisanomu u palaci Dverce, u nazocnosti predsjednika Vlade dr. Ive Sanadera sa suradnicima, gradonacelnika grada Zagreba Milana Bandica sa suradnicima i brojnih uzvanika, kada su 18. srpnja 2007. godine predstavnici Grada Zagreba, Zagrebackog holdinga, Podruznice Zagrebacki elektricni tramvaj, UniCredit Leasing Croatia i Konzorcija CROTRAM potpisali ugovore o nabavi novih 70 niskopodnih tramvajskih vozila serije TMK 2200 vrijednosti od 129 milijuna eura (oko 250 milijuna AUD).
Ovdje svakako valja napomenuti kako je "Koncar" ovaj ugovor postigao pobijedivsi na medunarodnom natjecaju, ponudivsi najbolju cijenu za najkvalitetniji proizvod, te u prvoj seriji cak isporucujuci tramvajska vozila prije roka, ne mijenjajuci cijenu.
Napomenimo, uz to, kako se u Europi proizvodnjom, razvojem i odrzavanjem tramvaja ukupno bavi pet poduzeca (dva u Njemackoj, te po jedno u Italiji i Francuskoj), pa se u svjetlu cinjenice da je odreda rijec o ekonomski daleko mocnijim zemljama i poduzecima, s daleko duzom tradicijom, vec ovaj uspjeh moze smatrati izuzetnim.
Uz to, "Koncar - elektricna vozila" i poduzece "Hrvatske Zeljeznice - Vuca vlakova" d.o.o. potpisali su 26. rujna 2007. godine u Zagrebu ugovor o popravku i modernizaciji deset elektricnih lokomotiva, po kojemu ce sve lokomotive koje dolaze na modernizaciju u "Koncar" biti isporucene narucitelju unutar roka od 18 mjeseci od potpisivanja ugovora.
Lokomotive modernizirane u Koncaru takoder prometuju u Turskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji, Makedoniji te Bosni i Hercegovini. U tvornici 'Koncar - KEV' u tijeku je modernizacija dviju lokomotiva, prema ugovoru za modernizaciju 14 lokomotiva Zeljeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Lokomotive modernizirane u sklopu prethodnog ugovora za Zeljeznice Federacije BIH u najmu su kod Turskih Zeljeznica (TCDD)...
Prezentacija KEV-ovih proizvoda (ne samo tramvaja, vec i drugih sinskih vozila, te opreme i usluga) u Melbourneu u srijedu 24. listopada 2007. prvi je iskorak prema prekomorskim trzistima, a predstavljen je cjelokupni proizvodni program KEV-a, dakle i niskopodnih, klimatiziranih i ultramodernih tramvaja tipa TMK 2100 i TMK 2200, i elektromotornih vlakova kakvi su Melbourneu potrebni na prigradskim linijama, i program proizvodnje te modernizacije starijih tipova elektricnih lokomotiva, program poboljsanih komponenti i kompjutorskih softwerskih rjesenja, te program ispitivanja i odrzavanja vozila i opreme.