SYDNEY - Australska uprava za akreditaciju prevoditelja i tumaca (National Accreditation Authority for Translators and Interpreters - NAATI) prosloga je cetvrtka u hotelu Crown Plaza u Darling Harbour u Sydneyu proslavila 30. obljetnicu rada. Tom svecanom prigodom, dodijeljene su nagrade nekolicini slavljenika za izuzetno zalaganje i prinos u postizanju NAATI-jevih ciljeva.

Vesna Tenodi, djelatnica Vijeca hrvatsko-australske zajednice (CACC), nagradena je za svoj dugogodisnji rad u ispitnoj komisiji NAATI-ja za hrvatski jezik, pa smo je zapitali o dojmovima s te svecanosti.

- Tesko mi je izdvojiti neki trenutak, to je bilo tako lijepo organizirano, toliko je vaznog receno, i raduje me ova nagrada tako ugledne organizacije... Mozda bih izdvojila rijeci iz pozdravnog govora Susan Bures, direktorice Uprave NAATI-ja, koja se osvrnula na same pocetke rada i spomenula i hrvatski jezik.

Susan je istaknula kako se Uprava NAATI-ja od samog pocetka zalagala za puno priznanje hrvatskog jezika, unatoc raznim pritiscima kojima se to tada zeljelo sprijeciti. NAATI je od pocetka svojega postojanja naglasavao koliko je vazno, kad je rijec o jezicima u kojima nalazimo dosta slicnosti, pokazati 'kulturalnu senzibilnost'.

Pravo na vlastiti jezik je temeljno ljudsko pravo, te je hrvatski od samoga pocetka bio priznat i to je, zahvaljujuci NAATI-ju, postao i sluzbeni stav australske Vlade.

NAATI zadaje smjernice, i akreditira nove tumace i prevoditelje. Je li tesko poloziti ispit i postici strucne kvalifikacije?

- I jest i nije. Kandidati cesto ne razumiju zasto ne uspijevaju poloziti test, ili zasto, na primjer, test za usmeno prevodenje uspiju odmah poloziti, a ne produ na ispitu za pismeno prevodenje.

Potrebno je poznavati tehnike u usmenom i pismenom prevodenju, a te tehnike se znatno razlikuju, odnosno - ako je netko izvrstan tumac, to ne podrazumijeva da moze isto tako dobro prevesti i pisani tekst. Ali NAATI organizira i radionice za nove kandidate, kako bi sto bolje uvjezbali potrebne metode.

Kao clan ispitne komisije za hrvatski pri NAATI-ju, kazite kakva je situacija s kandidatima za hrvatski jezik?

- Cinjenica je da nemamo dovoljno strucnih tumaca za hrvatski. Moje kolege u Komisiji NAATI-ja  i ja uvijek ohrabrujemo ljude da se prijave za ispit - cak i ako im ne uspije poloziti od prve, to im je dobro iskustvo, jer tijekom ispita sami mogu primijetiti koje tehnike bi trebali dodatno uvjezbavati. Kad spominjem svoje kolege, tu prvenstveno mislim na predsjedateljicu Ispitne komisije za hrvatski, Gordanu Gerbin, koja je, kao i ja, zavrsila Filozofski fakultet u Zagrebu, i isto tako se godinama bori za stilsku ljepotu i cistocu hrvatskoga u Australiji.

U tim smo naporima dugo bile pomalo usamljene, jer zapravo ne znamo za nekoga drugoga hrvatskog tumaca ili prevoditelja koji dolazi iz Zagreba ili je skolovan u Zagrebu, pa cesto nailazimo na cudne prijevode, ne na knjizevni hrvatski, nego cesce na razne dijalekte, dalmatinske ili istarske ili slavonske utjecaje...

Kad je rijec o nesluzbenom tekstu, to moze i biti prihvatljivo, jer ljudi tako govore, ali kad je rijec o sluzbenim ili visokoobrazovnim dokumentima i tekstovima, zagrebacki Filozofski fakultet je najmjerodavniji za uspostavljanje i odrzavanje jezicnog standarda.

Cestitamo Vam na nagradi, tim vise sto ta Vasa uloga zajednici nije bila toliko dobro poznata. U posljednje dvije godine Vas vidimo kao aktivnu drustvenu djelatnicu... Kako uspijevate ispunjavati sve obveze koje takve zahtjevne uloge nose?

- Vrlo lako. Kad nesto volite, to nije tesko. Volim lingvistiku i knjizevnost, pa mi je uloga u NAATI-ju prirodni nastavak toga. S druge strane, volim ljude, i ovaj drustveni rad kojim se bavi Croatian Australian Community Council, na dobrobit Hrvata i prijatelja hrvatske zajednice u Sydneyu, jako me veseli, pogotovo kad uspjesno dovrsimo takve projekte kao sto je izlozba CroArt for Health koja se upravo odrzava u bolnici Liverpool.

Do kada se izlozba moze razgledati?

- Do 4. lipnja. Dobili smo puno komplimenata i ponuda za nove izlozbe, pa smo vec idejno razradili dva nova projekta. Da bismo ih mogli dobro realizirati, Kreativna radionica CroArt prima nove clanove, i citatelji koji zele saznati vise ili se ukljuciti u nasu grupu me mogu nazvati na (02) 9599 6554, rado cu im dati vise informacija.

Do kada se zainteresirani mogu prijaviti?

- Ta dva planirana projekta ce zavrsiti izlozbom u listopadu ove godine i zatim u veljaci 2008., sto nam ne ostavlja bas puno vremena. Novi clanovi se mogu upisati tijekom sljedecih mjesec dana - cim prije, tim bolje.

Na slici:

Vesna Tenodi nakon primanja nagrade

_________________________________________________

Kreativna radionica CroArt prima nove clanove.

Dobili smo puno komplimenata i ponuda za nove izlozbe, pa smo vec idejno razradili dva nova projekta. Da bismo ih mogli sto bolje realizirati, CroArt kreativna radionica prima nove clanove - za informacije i upis nazovite vesnu na: (02) 9599 6554.