Razgovarao i snimio: Mate BASIC

MELBOURNE - U utorak 20. ozujka 2007. u Melbourne je doputovao i preuzeo duznost novi konzul gerant u Generalnom konzulatu RH Dubravko Belavic. Generalni konzulat u Melbourneu pokriva podrucje drzava Victoria, Juzna Australija i Tasmanija, a novi konzul gerant na ovo je mjesto imenovan nakon sto je iznenada, kojih pola godine prije isteka mandata, u Zagreb - bez javnoga objasnjenja - povucena bivsa generalna konzulica Ana Modun.

Kako je nedavno, nakon takoder iznenadnoga, ali razrjesenja na vlastiti zahtjev konzula u Zapadnoj Australiji Danija Marsana, i u tamosnji konzulat imenovan novi konzul Hrvoje Petrusic, dolaskom konzula Belavica u Melbourne, cini se, poceli su se rjesavati kadrovski problemi  u diplomatsko-konzularnim predstavnistvima RH u Australiji, s time da u obziru jos uvijek valja imati cinjenice da se blizi kraj mandata Generalnom konzulu u Sydneyu dr. Goroslavu Kelleru, te da u samomu Veleposlanstvu RH u Canberri vec vise od godinu dana, tj. nakon isteka mandata dr. Mladena Iblera, sve do danas nije imenovan veleposlanik, vec tu duznost obavlja Ljubinko Matesic u statusu otpravnika poslova.

- Gospoda Ana Modun svoju je duznost u Melbourneu napustila 28. veljace, a ja sam imenovan  na duznost konzula geranta, sto znaci da sam imenovan na mjesto vrsitelja duznosti generalnoga konzula - kaze nam Dubravko Belavic, koji nas je ugostio u prostorijama Generalnoga konzulata vec u cetvrtak 22. ozujka.

Kako mi iskustvo govori, i kako mi je prije polaska u Australiju receno, na ovomu mjestu trebao bih ostati slijedecih tri, sest ili devet mjeseci, odnosno dok se ne imenuje novi generalni konzul...

Inace, u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija obnasao sam duznost nacenika Odjela za drzavljanstva i putne isprave. U mom odsustvu, na to ce se mjesto imenovati vrsitelj duznost, a po povratku, ponovo cu bih trebao preuzeti svoju nacelnicku duznost. Takoder, u MVPEI imam i status ministra-savjetnika, a u samu diplomaciju dospio sam 1994. godine.

Diplomatske duznosti obnasao sam na razlicitim odredistima, sve uglavnom na kraca razdoblja. Prvi put sam upucen 1995. u Pecuh u Madarskoj. Bilo je to za mene jedno iznimno lijepo iskustvo, gdje sam obnasao duznost drugoga konzula. Potom sam hitno pozvan natrag u Hrvatsku, jer je trebalo otvarati konzulat u Subotici, no to je odgodeno zbog NATO-ova bombardiranja Srbije.

Potom se razmisljalo hocu li biti upucen u Washington ili u Stockholm. Odabrao sam Svedsku, te sam u tamo proveo razdoblje od 1999. do pocetka 2004. Potom sam se pobnovo vratio u Ministarstvu vanjskih poslova, a u meduvremenu sam u Zagrebu pohadao i zavrsio Diplomatsku akademiju. Polozio sam i savjetnicki ispit, te sam imenovan ministrom-savjetnikom.

No, u meduvremenu, kada bi se ukazala potreba, upucivan sam i na druga odredista. Recimo, kada se u Portugalu odrzavalo Svjetsko nogometno prvenstvo, tada je u tu zemlju doputovale na tisuce hrvatskih drzavljana, pa su me tamo uputili na ispomoc. Na slican nacin, kada se ukazala potreba u Konzulatu u Mostaru, uputili su me tamo, primjerice u prigodi posljednjih izbora. Takvih je slucajeva, uvijek na kraca razdoblja bilo jos, da ih sada ne bih pojedinacno nabrajao.

Rijec je, dakle, o Vasoj diplomatskoj karijeri tijekom posljednjih 12 godina, no kazite nam poblize nesto i o svojoj biografiji prije toga.

- Rodio sam se u Karlovcu 1964. godine. Prije dolaska u Ministarstvo vanjskih, od 1991. pa do 1994. radio sam u Ministarstvu unutarnjih poslova. Diplomirao sam na Fakultetu za fizicku kulturu, a kasnije i na Policijskoj akademiji. Naime, po zavrsetku Fakulteta za fizicku kulturu, bio sam otisao u Nizozemsku, odakle sam dosao na prvi poziv za obranu domovine i ukljucio se u policiju, buduci da tada Hrvatska vojska jos nije bila ustrojena.  Prvih godinu dana proveo sam u policiji u samom Karlovcu, a potom sam prebacen u vrh Temeljne policije, gdje sam onda ostao sve do 1994.

Napomenu bih takoder da sam ozenjen, te da smo supruga Tina i ja u braku dobili sina Filipa koji sada pohada peti razred osnovne skole. Oni nisu doputovali sa mnom zbog zauzetosti, buduci da sin ide u skolu, a supruga ima obveza na poslu (zaposlena je, inace, kao tehnoloski inzenjer u Karlovackoj pivovari).

Uostalom, ja sam ovamo upucen privremeno, po hitnom postupku, buduci da je u Ministarstvu procijenjeno kako je Generalni konzulat u Melbourneu vrlo bitan, pa je ministrica Kolinda Grabar-Kitarovic odlucila vec u roku od nekoliko dana imenovati konzula geranta koji ce voditi poslove po odlasku generalne konzulice sve dok se ne imenuje nova osoba na taj polozaj.

Personalna struktura hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavnistava u svijetu postala je u novije doba predmetom pojacana zanimanja javnosti, s obzirom da brojnim diplomatima u svijetu ovih mjeseci istjecu mandati, te da je u pitanju izborna godina, a Australija se, izgleda, namece kao poseban problem, posebno u svjetlu cinjenice da veleposlanik u Australiji nije imenovan vise od godinu dana, da je generalna konzulica iz Melbournea otisla prije isteka mandata, da je jos prije nekoliko godina Perth izgubio status generalnoga konzulata, da konzulu u Sydneyu istjece mandat, itd. Je li vase imenovanje naznaka pocetka rjesavanja tih problema?

- Tesko bih Vam ja osobno mogao pruziti cjelovit i zadovoljavajuci odgovor na to pitanje. Ono sto mogu reci jest to sam ja profesionalni, karijerni diplomat, a ne politicar. Drugim rijecima, ja odlazim tamo gdje me ministrica postavi, pa sam i ovdje dosao u svojstvu konzula geranta, dakle privremeno. O tome, pak, tko ce gdje biti, kad ce tko negdje biti, a posebno zasto - o tome se odlucuje na visim razinama, i ja o tome ne posjedujem nikakve podatke.

Nedavno smo doznali da je Generalni konzulat u Melbourneu samo u razdoblju 2005/2006. rijesio cak 631 zahtjev za upisom u hrvatsko drzavljanstvo, sto se cini zavidnim uspjehom, pa ga mozda i zbog toga u Ministarstvu smatraju posebno znacajnim.

- Pa, da. Mi se i nalazimo u Generalnom konzulatu upravo zbog vas, dakle, zbog hrvatskih drzavljana i zbog pripadnika hrvatskoga naroda, te zbog svih onih koji zele hrvatsko drzavljanstvo ili kojima je potrebna bilo kakva konzularna usluga. Brojka koju ste spomenuli doista je respektabilna, no ja Vam ne mogu reci hocemo li je mi ubuduce povecati ili necemo. To, uostalom, niti ne ovisi o nama, buduci da je poznato da, ne samo u Australiji, vec i u drugim, posebno prekomorskim zemljama, zive osobe trece, cetvrte generacije iseljenih Hrvata.

Hoce li se oni odluciti na zahtjev o Upisu u knjigu hrvatskih drzavljana, to prije svega ovisi o njima samima i o tome koliko oni drze do Hrvatske. Znaci, nasa duznost nije nikoga nagovarati, ali mi doista u svakom trenutku (ako je potrebno i svih 24 sata) svima stojimo na usluzi.

Ono sto ja osobno mogu jamciti, dokle budem obnasao ovu duznost, jest da cemo - a vjerujem da je tako bilo i ranije - svakomu pojedinacno precizno objasniti koji su dokumenti potrebni za svaki zahtjev i da ce to ekspeditivno, u najkracemu mogucem roku, biti proslijedeno na rjesavanje u Hrvatsku. Odnosi se to na svaki moguci zahtjev, a posebno kad je rijec o onomu segmentu u koji sam najbolje upucen, a tice se drzavljanstva i konzularnih poslova.

Uz to, mogu vas obavijestiti da ce u roku od nekoliko mjeseci u Australiju doputovati ekipa iz Ministarstva vanjskih poslova koja ce u cijeloj Australiji uspostaviti informacijsko-konzularni sustav. Taj ce posao biti dovrsen do kraja godine.

Sto je tocno informacijsko-konzularni sustav?

- Uspostava informacijsko-konzularnog sustava na tlu cijele Australije znaci da ce svaki pojedinac koji sa zahtjevom za, primjerice, izdavanje putovnice dode u neki konzulat, u ili u neki generalni konzulat ili u veleposlanstvo, svoj zahtjev imati u roku od nekoliko minuta proslijeden u Ministarstvo vanjskih poslova putem kompjutorske, informacijske i zasticene diplomatske mreze.

Ti ce se zahtjevi istoga dana pregledati u nadleznim ministarstvima (vanjskih i unutarnjih poslova) u Zagrebu, te ce nakon donosenja odluke, biti proslijedeni u Agenciju za komercijalnu djelatnost (AKD), gdje se izraduju putovnice, da bi se potom gotove putovnice ekspresno, DHL-om u zasticenoj diplomatskoj posti, upucivale u Australiju i dodijeljivale podnositelju zahtjeva.

Dakle, cijeli ce postupak biti bitno vremenski skracen i postat ce daleko ucinkovitiji.