ponedjeljak
12. svibnja 2008

|
|
|
|
|
|
|
|
|
PRIJELAZI SA SRPSKOGA ili drugog pravoslavlja na islam u Zagrebu prije 1941. bili su rijetka pojava i u pravilu sa spekulativnom pozadinom. Prvi prijelaz je zabiljezen u srpnju 1925. kada je na islam presao odvjetnicki perovo�a Stevan Vecerinac, roden 1889. u Vinkovcima. Uzeo je ime Omer. Nekoliko dana kasnije islam je primila i katolkinja Margareta Kerkai, rodena 1891. u Rijeci, koja je uzela ime Fatima, a zatim se u kolovozu 1925. s Vecerincem vjencala pred zagrebackim muftijom. U studenome 1935. oboje su istupili iz islama. Do travnja 1941. zabiljezeno je ukupno 17 prijelaza s pravoslavlja na islam, u prosjeku jedan godisnje.
|
| Opširnije...
|
|
|
U nekim slucajevima prijelaznici su, iako muslimani samo zbog zenidbenih zapreka, sudjelovali u radu zajednice i ostavljali vanjski dojam iskrenih preobracenika, poput Artura (Ahmeda) Ivkovica, prokurista Jugoslavenske tekstilne tvornice 'Mautner d.d.' koji je jos 1921. istupio iz pravoslavlja i u Sarajevu presao na islam. Od tada je iskljucivo koristio ime Ahmed, a 1934. sudjelovao je u utemeljenju prvoga zagrebackoga Dzematskog medzlisa u kojem je do 1937. bio i odbornik. U lipnju 1939. neocekivano je obavijestio zagrebackog imama da napusta islam i prelazi na katolicku vjeru. Muftic ga je 'doduse saslusao, ali nije htio izdati svjedodzbu o ucinjenom ocitovanju'.
|
| Opširnije...
|
|
|
Prema proceduri, za svaki pojedinacni prijelaz na islam trazilo se odobrenje Ulema medzlisa u Sarajevu, a postupak je zapocinjao pismenim iznosenjem razloga za napustanje stare vjere i prihvacanje islama. U svojim molbama prijelaznici su najcesce navodili da je njihovoj odluci prethodila 'iskrena namjera', 'zrelo razmisljanje', 'dugogodisnje razmisljanje i citanje literature', 'spoznaja o islamu kao jedinoj pravoj vjeri', te kako nemaju 'spekulativnih namjera'. Pojedinci su ponekad u svojim molbama upozoravali zagrebackog muftiju da su vec usmeno ocitovali kjelimei sehadet (iskaz o vjerovanju u Bozje jedinstvo i Muhamedovo bozje poslanstvo), a sto je zapravo znacilo da ne namjeravaju prihvatiti islam u buducnosti, vec da jesu muslimani sto nadlezni imam samo treba potvrditi, a ne o tome donositi pravorijek.
|
| Opširnije...
|
|
|
INTERKONFESIONALNI (tj MEDUVJERSKI) ZAKON iz 1906. pocivao je u svojoj biti, uz neka ogranicenja, na liberalnom nacelu ravnopravnosti 'svih zakonito priznatih crkvi ili vjerozakonskih zajednica'.(...) Zakon se uz neka odstupanja primjenjivao sve do 1945. kada je komunistickim uvodenjem obvezatne gradanske zenidbe i drzavnih matica napusten pravni konfesionalizam gradanskog razdoblja...
|
| Opširnije...
|
|
|
ZLATKO HASANBEGOVIC (34), mladi zagrebacki povjesnicar i asistent u Institutu drustvenih znanosti "Ivo Pilar", magistrirao je na zagrebackomu Filozofskom fakultetu s temom "Muslimani u Zagrebu 1878.-1945." - Doba utemeljenja". Iz sadrzaja iznimno vrijedne povijesne knjige, "Hrvatski vjesnik" uz osobno dopustenje autora prenosi najzanimljivije dijelove... (12)
|
| Opširnije...
|
|
|
ZLATKO HASANBEGOVIC (34), mladi zagrebacki povjesnicar i asistent u Institutu drustvenih znanosti "Ivo Pilar", magistrirao je na zagrebackomu Filozofskom fakultetu s temom "Muslimani u Zagrebu 1878.-1945." - Doba utemeljenja". Iz sadrzaja iznimno vrijedne povijesne knjige, "Hrvatski vjesnik" uz osobno dopustenje autora prenosi najzanimljivije dijelove... (11)
|
| Opširnije...
|
|
|
ZLATKO HASANBEGOVIC (34), mladi zagrebacki povjesnicar i asistent u Institutu drustvenih znanosti "Ivo Pilar", magistrirao je na zagrebackomu Filozofskom fakultetu s temom "Muslimani u Zagrebu 1878.-1945." - Doba utemeljenja". Iz sadrzaja iznimno vrijedne povijesne knjige, "Hrvatski vjesnik" uz osobno dopustenje autora prenosi najzanimljivije dijelove... (10)
|
| Opširnije...
|
|
|
ZLATKO HASANBEGOVIC (34), mladi zagrebacki povjesnicar i asistent u Institutu drustvenih znanosti "Ivo Pilar", magistrirao je na zagrebackomu Filozofskom fakultetu s temom "Muslimani u Zagrebu 1878.-1945." - Doba utemeljenja". Iz sadrzaja iznimno vrijedne povijesne knjige, "Hrvatski vjesnik" uz dopustenje autora prenosi najzanimljivije dijelove... (9)
|
| Opširnije...
|
|
|
ZLATKO HASANBEGOVIC (34), mladi zagrebacki povjesnicar i asistent u Institutu drustvenih znanosti "Ivo Pilar", magistrirao je na zagrebackomu Filozofskom fakultetu s temom "Muslimani u Zagrebu 1878.-1945." - Doba utemeljenja". Iz sadrzaja iznimno vrijedne povijesne knjige, "Hrvatski vjesnik" uz dopustenje autora prenosi najzanimljivije dijelove... (8)
|
| Opširnije...
|
|
|
Zamisao o gradnji dzamije u Zagrebu pojavila se kao sastavni dio politicko-nacionalne akcije Frankove Hrvatske stranke prava u vrijeme aneksije Bosne i Hercegovine kojom je stranka zeljela istaknuti svoj filomuslimanski program, pridobiti muslimane za svoje ciljeve, a u odnosu prema islamu legitimirati se kao autenticni bastinik Starceviceve politicke misli.
|
| Opširnije...
|
|
|
|
|
|
|
|